Bjelobrdske pudarice u vinogradu dočekale stotine gostiju!

U jednoj ruci s limenim lončićem, baš kao u neka stara vremena, punim slatkog mošta istočenog iz starinske bačve i iznad koje su bili alati za “rebnovanje” i prešanje grožđa pred kapijom Bjelobrdske etnokuće, a u drugoj s digitalnim novinarskim alatom, diktafonom i fotoaparatom (olovka i papir bili su tek reda radi), započela je i Glasova ekipa novinara putovanje zajedno s tristotinjak domaćina i gostiju put do Mišina brda, odnosno vinograda Đorđa Nikšića od spomenute etnokuće – dvije lokacije na kojima se održavala tradicionalna manifestacija Bjelobrdska pudarina.

No, prije negoli su sudionici posjedali u konjske zaprege pa se dobrih pola sata vozili kroz naselje i uzbrdo do vinograda, dok se topot kopita miješao s pjesmom, valjalo se prethodno dobro okrijepiti, onako kako su to nekada seljaci znali, domaćim pudarskim jelima, a za to su se širokom rukom pobrinuli domaćini organizatori, SKD Prosvjeta – pododbor Bijelo Brdo i SKUD Jovan Jovanović Zmaj Bijelo Brdo.

Unatoč dobroj zabavi, nebo u subotu nije baš obećavalo da nećemo pokisnuti, oblaci su nekako stiskali dim i miris s ražnja na kojem su se prasci vrtjeli već satima, za večernju okrjepu sudionika među kojima su bili i Društvo perojskih Crnogoraca Peroj, iz Istre Stari pomeljari Mrčajevci, Pjevačka grupa Udruženja Nikola Tesla Kragujevac, tamburaški sastav Dunavske zore Borovo, SKUD J.J. Zmaj Bijelo Brdo, Konjogojska udruga Drava Bijelo Brdo i Udruga građana Tea Bijelo Brdo. Zbog oblaka iz kojih je “visjela debela kiša” radije smo htjeli ostati na sigurnom – u selu. Bar gladni i žedni, mislili smo si, nećemo ostati jer je svega bilo u izobilju, od ribe, vina, piva, sokova do kulena i starinskih jela kojima ni imena ne znamo nabrojiti, al’ smo zato znali kušati.

Muljanje grožđa rebnerom

Eto zašto je od papira i olovke bolji diktafon – bar ti je jedna ruka slobodna za tekuću i slasnu krutu problematiku. Pa i mi smo stari lisci koji poznaju tajne svog zanata kao što i bjelobrdski vinarski i vinogradarski majstori odlično znaju svoj zanat.

I dok muku mučimo da ne mljackamo i s punim ustima ne razgovaramo s predsjednikom SKUD-a “Jovan Jovanović Zmaj” Slobodanom Nešićem, on nam priča kako je svaka Pudarina sve bogatija gostima pa tako i ova na kojoj je izložen i stari vinarski i vinogradarski alat.

– Nema onog koji se nije prihvatio “rebnera” pa ga zalaufo rukama, to je sprava za muljanje grožđa, a da ne onemoćaju od tol’kog posla gostima smo se odmah vraćali s upečenom slaninom, pa topom, a topa je kruh koji se stavlja ispod slanine koji se natopi dok se slanina peče, pa starinski luk, pa masni kruh i paprika, masti s kobasica, pa kobasica, pa kulenove seke, sira vako i nako… sve ono što je kadgod bilo u “pudar’ni”, pa starinskih jela koja su naše babe, majke priprem’le – podsjećajući na prošle dane priča Nešić dok nas veselo nutka slatkim vinom, pa nastavlja s pričom da se nakon primanja u dvorištu etnokuće svi folkloraši penju na kola i idu do domaćina.

– Tu se dočekuju gosti s grožđem i pogačom, s pečenom ribom i opet jedemo pudarska jela. Pjesme se pjevaju o vinogradu, svatko iz svog kraja ponešto otpjeva. A nakon toga, vidiš kakvo je vrijeme, nećemo biti u dvorištu Etnokuće nego u Domu kulture da nas kiša ne rastjera. Tamo je kulturno-umjetnički program i večera pudarska –

kaže Nešić, a pojasnio je i što je to zapravo pudarina.

Sve više vinograda

– To je običaj čuvanja vinograda, kada mlade djevojke odu u vinograd čuvati ga čim grožđe počne “šarati”, sazrijevati. Čuvaju od lopova i krađe, čvoraka i ptica… E tu sad curama dolaze momci, domaći su “pudari”, a momci iz drugih sela su “pudari s jabane”. Taj se naziv održao i do dandanas u narodu. E to ti je onda u vinogradu ljubovanje, noćni život, izlazak… Nije da majke nisu znale za to, ima jedan bećarac i ide ovako: “Pudarica pudarinu klela što se njena kecelja napela” – kaže Nešić pa pokaže kroz smijeh rukom polukružno preko trbuha. “Ostala je trudna”,

kaže Nešić.

Konjska kola dokazala su da idu jednako dobro uzbrdo prtnenim putom i sa samo dva konja, kao i ova naša Glasova kola, benzinska, za koja još moraš i registraciju platiti. Konja ima sve više u Bijelom Brdu, kaže nam predsjednik tamošnjeg Konjičkog kluba Drava Branislav Švabić, pa je većina njih i bila upregnuta u seljačka kola. U vinogradu nas je dočekala i mlada Jelena Nikšić iz domaćinske kuće pa stala nutkat da, i opet, jedemo i pijemo.

Načelnik općine Erdut Jugoslav Vesić bio je tamo sa zamjenikom Slobodanom Narančićem. Kaže nam da je “zadovoljan što se okupilo toliko svijeta.”

– Ovo je odličan prikaz kako su prije naši sve radili da podsjete, ali i nauče naše mlade da ne zaborave svoju kulturu i tradiciju i običaje koji su apsolutno lijepi. Evo zato i ne čudi da se ljudi druže i zabavljaju uz gastroponudu i sve što mi u općini Erdut imamo. Veliko je slavlje i veselje, prikazuju se običaji kada su ljudi bili sretni, odlazili u vinograde, družili se, pjevali, pili i jeli do kasno u noć. Lijepo je da se u ovako teška vremena ljudi okupe u opuštajućoj atmosferi uz goste koji su došli i iz Hrvatske i drugih zemalja. Na našu sreću sve više i više je vinograda, voćnjaka.

Povratak tradiciji

– Istina je da je moderan život i da tehnologija napreduje, ali u ovim našim pitomim krajevima ljudi se vraćaju svojoj tradiciji, žele živjeti zdravo. Sretan sam što se i mali vinogradari aktiviraju, ovdje svaka kuća ima svoj proizvod, na pijacu ne treba ići, kao nekad je – goste se časti svojim vinom, rakijom i svojom hranom –

kaže nam Vesić.

Jovo Vuković, predsjednik erdutskog Općinskog vijeća, kaže kako je pudarina starinski običaj, prije svega u Bijelom Brdu i Dalju.

– Općina podržava manifestaciju, jer se uklapa u specifičnu gastronomsku i turističku ponudu, ništa se ne naplaćuje već se časti sve goste i svi su dobrodošli ma otkud došli. Smatram da je vrlo lijepo vraćanje na nešto staro poput ovog običaja i ponude koja je kompletno proizvedena u Bijelom Brdu, od vina, rakije do likera i sve hrane. Ljudi su se otuđili u današnje vrijeme, a zapravo su željni druženja. Ova manifestacija vraća narodu malo duha života i nečega što nema na ovim našim prostorima jer su se ljudi zatvorili sami u sebe. Zahvaljum ljudima koji su se prihvatili organizacije, pa 50 ih je u tome sudjelovalo kako bi svima ugodno bilo. Ovo je podizanje kvalitete života na ovom prostoru jer ako se budemo družili i bili ljudi jedni prema drugima, bit će nam svima skupa bolje. Mislim da Općina i sve udruge kod nas dobro rade i svaka manifestacija okuplja drage nam goste i posjetitelje. Logičan slijed ove jest manifestacija Dani vina na Svetog Trifuna. Svake godine povećava se broj novozasađenih loza na Mišinu brdu, našem vikend-naselju. Nije za ne spomenuti da je u našim selima bilo mnogo vikendica, bili smo četvrti prema tom broju u bivšoj državi. To znači da je mnogo ljudi koji su sebi ovdje našli prikladno mjesto za odmor i uživanje. Čestitam organizatorima na uspješnoj organizaciji –

kaže Jovo Vuković.

Zadnje objavljeno

Jubilarna 5. Smotra svatovskih zaprega i jahača u Bijelom Brdu

Odlična zabava za ljubitelje tradicije, konja i zaprega bila je u subotu u Bijelom Brdu gdje je Konjogojska udruga Drav

Pročitajte više
Sajam starih običaja i zanata i gužvarijada

Preuzimanje upitnika za izlagače

Pročitajte više
Smotra svatovskih zaprega i jahača

Konjogojska udruga Drava Bijelo Brdo organizira u subotu, 30. rujna jubilarnu, 5. Smotru svatovskih zaprega i jahača Bi

Pročitajte više
Panona fest 2017. 22.-23. rujna 2017.

Sve je spremno za Panona fest 2017., odaberite rutu i kliknite na linkove za prijave! I ove godine Panona fest vam nudi

Pročitajte više

Turistička zajednica Općine Erdut