Mačkare

MAČKARE – maškare; drevni paganski običaj, u hrišćanstvu vezan uz početak uskršnjeg posta.

 

Karnevalizacija života vuče svoje korijene iz davne prošlosti. Vjerovatno je u pagansko doba bila dio rituala odobrovoljenja zlih sila, tjeranje čini. Za karneval je znalo i robovlasničko i feudalno društvo. Bila je to zabava za cijelu društvenu zajednicu, jedinstvena prilika da se naruše društvene konvencije – naruga rob gospodaru, kmetu feudalcu, slabić jakome, uz veliku dozu slobode, erotike i razuzdanosti svih vrsta. To je realizacija najsmjelijih fantazija, ostvarenje vječne čovjekove žudnje da se bude neko drugi. Odlično je to opjevao Duško Trifunović, s tezom da je cijeli život, ustvari, maskenbal:

Život je maskenbal, svako se krije

ako u sebe siguran nije.

Život je maskenbal, ljudi su krivi.

Sa tuđom maskom lakše se živi!

Karneval u gradovima, kakav poznajemo danas, ostao nam je iz doba renesanse, s običajima predaje gradskih ključeva „šefu parade“, spaljivanju lutaka koje simbolizuju vlast ili zlo i šetnjom gradskim ulicama. Posebno su veseli maskenbali u mediteranskim gradovima, a najpoznatiji onaj venecijanski. U svjetskim razmjerama najpoznatiji je karneval u Rio de Žaneiru – višednevna manifestacija kad cijeli grad i mnoštvo turista žive na ulicama, s eksplozijom svih životnih radosti – maštovitih kostima, lijepih žena, muzike, plesa, scenskih koreografija, erotike…

U nekim našim selima danas gledamo djeliće nekdašnjih običaja vezanih uz poklade.

Osam dana prije poklada  su male mačkare, a ponedjeljkom, poslije bijelih poklada,  velike. Male mačkare, maskirana i nagaravljena djeca, obilazila bi kuće i dobijala poklone – jaja, kolače, kokice…

Za Podunavlje su nekada bile karakteristične gadne ili truljave mačkare. Obučeni u dronjke i naoružani štapovima, bili su strah i trepet za civile; tukli su odrasle, pipali žene i plašili djecu. Djeca bi im se rugala, vičući: Maaač-kare, maaač-kare! a ovi bi ih jurili i jao onom koga stignu. Nekad su se mačkare pridržavale kanona – muško se obavezno oblačio u žensko i obrnuto, parodija sahrane i svadbe bile u obavezni dio rituala. Izvrnuta slika života, natopljena alokoholom, lijek je protiv depresije i kratkih i hladnih zimskih dana i beskonačnih noći.

Tijelu i duši davalo se oduška pred iscrpljujući post.

Zadnje objavljeno

Općinska fišijada 11/11/2017

Kroz mjesne fišijade kojih je bilo 5 prošlo je 103 natjecatelja, utrošeno 725 kg ribe, a pobjednik općinske fišijad

Pročitajte više
Jubilarna 5. Smotra svatovskih zaprega i jahača u Bijelom Brdu

Odlična zabava za ljubitelje tradicije, konja i zaprega bila je u subotu u Bijelom Brdu gdje je Konjogojska udruga Drav

Pročitajte više
Sajam starih običaja i zanata i gužvarijada

Preuzimanje upitnika za izlagače

Pročitajte više
Smotra svatovskih zaprega i jahača

Konjogojska udruga Drava Bijelo Brdo organizira u subotu, 30. rujna jubilarnu, 5. Smotru svatovskih zaprega i jahača Bi

Pročitajte više

Turistička zajednica Općine Erdut