JAVNI NATJEČAJ za izbor i imenovanje direktora/ice Turističke zajednice općine Erdut
Ušuškana na krajnjem istoku Republike Hrvatske u Slavoniji, uljuškana valovima Dunava na istoku i Drave na sjeveru, kao da je za nju čuvano najviše sunca, najblaži vjetrovi, plodni vinogradi i voćnjaci, pitomi predjeli. Multikulturalnost, odličan turistički potencijal od sportova na Dunavu i Dravi, preko običaja i spomenika iz prošlosti, uz prepoznatljiva vina je ono što ovu općinu čini posebnom.
U općinu Erdut dovest će vas putevi sa četiri strane svijeta iz Zagreba, Beograda, Budimpešte i Sarajeva. Male „ušorene“ kućice u srijemskom stilu, ljubazni domaćini koji goste sa ukusnim đakonijama, od paprikaša ili čobanca, fiša, preko kulena, slanine, krvavice i čvaraka, svježeg sira sa kajmakom, mladim lukom i sušenom tucanom paprikom, ima ovdje utjecaja ukusa Beča i Pešte, Italije, turske kuhinje. Sve je to samo dio bogate gastro ponude. Uživajte u tišini i „oazi mira“ dvadesetak seoskih domaćinstava kategorisanih od jedne do tri zvjezdice. Provozajte se biciklističkom rutom Dunv-EuroVelo 6, prođite vinskom cestom Erdutskog vinogorja ili zađite u Dunavski ili Dravski rukavac. Pomolite se u Marijanskom svetištu ili prošećite do „čudotvorne vodice“.
Nekada zvano Trnovec ili Dorno smjestilo se uz Staru Dravu, 15 km istočno od Osijeka, naseljeno je veoma davno o čemu svjedoče brojni ostaci nakita, keramike i drugi arheološki nalazi bjelobrdske kulture –srednjovjekovne nekropole Bijelo Brdo I i Bijelo Brdo II. Ovdje završava i najveća raskoš zelenila, vode i šume u Slavoniji – Kopački rit. Poplavne površine parka prirode protežu se do Bijelog Brda na jugu. To je raj za lovce i ribolovce, posmatrače ptica i druge ljubitelje sportsko-rekreativnog turizma. Raspolaže terenima bogatim štukom, šaranom, bijelom ribom i visokom i niskom divljači (zec, divlja patka, fazan, divlja svinja, srndać, jelen).U centru sela nalazi se zaštićeno kulturno dobro crkva sv.Nikole iz 1764. godine. Bijelo Brdo ima dva kirbaja, a svake godine u rujnu se održava smotra konjskih zaprega i jahača. Možete se odmoriti u tradicijskoj kući sa tradicionalnom arhitekturom, kulturom i običajima. Doživite oživljavanje starih slavonskih običaja uzgajanja konja u rujnu na Smotri svatovskih zaprega i konjanika, a običaj čuvanja vinograda kad grožđe počne da šara, djevojke odlaze u kolibe koje obilaze momci s kojima upražnjavaju dnevni običaj gaćarenja možete vidjeti na manifestaciji Pudarina.
Poznat kroz povijest, spominje se još u brončanom dobu, rimski Teutoburgium, ilirski Dalya, Dalj se smjestio na desnoj obali Dunava u mikroregiji Erdutske kose. Obiluje prirodnim i kulturnim vrijednostima, bogatim sakralnim objektima crkvom sv. Dimitrija koja se nalazi u središtu Dalja, najveći pravoslavni hram u Hrvatskoj. Sagrađena je 1715. godine, uz nju je i Patrijaršijski dvor iz 1828. godine. Katolička crkva sv. Josipa je iz 1912.godine, a obnovljena je 2004. godine. Arheološki park svjedoči o „daljskom idolu“, figurica žene odjevene u bogatu haljinu sa raznim ukrasima iz srednjeg brončanog doba, a neposredno uz park je i novoobnovljena stara škola. Tradicionalno zadnjega dana u travnju održava se manifestacija „Majpan“ poznata diljem Podunavlja. Uz običaj postavljanja „majpana“ majskog drveta, posjetitelje privlači i velika seoska zabava. Ukrašen bocama vina i rakije te hrvatskom trobojnicom, Majpan tijekom svibnja simbolizira želju za plodnošću zemlje i ljudi. Očuvanje tradicije uz stare plesove, običaje red igara kakve su se igrale u ono doba kada su po selima uglavnom tek petrolejke osvjetljavale domove pa red tamburaške glazbe, a sve između “začinjeno” prasetinom s ražnja, daljskim paprikašem doživite na manifestaciji Daljski dernek. Kako je to bilo nekada kada je bilo šustera (obućara), grnčara, kovača ili pletioničara, u nedjeljnim jutrima naših baka kada je na stolu mirisala supa od kokoši ili pijetla i svježe umiješena gužvara može se vidjeti na Sajamu starih običaja, zanata i Gužvarijadi koji privlače sve veći broj posjetilaca. Poznati znanstvenici i književnici rođeni su ili su živjeli u ovom malom slavonskom mjestu: Milutin Milanković, Jakov Ignjatović, Jovan Isailović i drugi. Uz dunavsku šetnicu nalazi se i rodna kuća Milutina Milankovića znanstvenika svjetskog glasa, poznat po teoriji ledenih doba i kanonu osunčavanja. Danas je ova kuća pretvorena u muzej.
„Kad je pala noć, a na nebu se pojavile zvezde, Dunav je izgledao lepši, tajanstveniji i veličanstveniji preko dana. A kad ga oblije mesečina bio je čaroban. Bilo je uživanje sedeti u našoj bašti, posmatrati njegove talasčiće i slušati njihov šum.“
U starom daljskom „šoru“ posjetite „butik vinariju“ Jasne Antunović Turk i uživajte u zagrljaju elegantne graševine, a tu je i novootvoreni vinski muzej „Teutoburgium“ u autentičnom starom podrumu, u kojem su predstavljeni svi vinari erdutskog kraja.
Dalje nas put vodi ka Aljmašu (mađarski alma-jabuka), smjestio se na samom ušću Drave u Dunav, u srednjem vijeku poznat kao trgovačko-zanatsko mjesto, danas marijansko svetište Gospe od Utočišta, gdje svake godine hodočasti na tisuće vjernika. Do obližnjeg izletišta Gospe pod lipom moguće je doći kroz stoljetnu hrastovu šumu. Prva crkva je sagrađena 1697. godine, a poznatije svetište postaje 1704. godine. Sredinom 19. stoljeća tadašnja crkva je bila uništena požarom, pa je kip Gospe premješten u kapelicu oko koje su zasađene lipe, u čijoj se neposrednoj blizini nalazilo izvorište. Tada je prozvana Gospom pod lipom. Danas u Aljmašu postoji novoizgrađena četvrta crkva Gospe od Utočišta sa uređenom stazom križnog puta. Na Badnjak se sa pričama o Kristovom rođenju održavaju žive jaslice. Nedavno otvoreno putničko pristanište čeka prve turističke kruzere. Aljmaški alasi šire svoje mreže na Ribarskim večerima u lipnju, a nudi se i bogata autohtona tradicionalna ponuda jela i pića podunavskog kraja. Odmorite se u jedinstvenom objektu pokrivenom trskom „Kod Joze Trskana“, a ako ste željni aktivnog odmora na raspolaganju vam je bazen, teniski teren, kuglana i još mnogo toga. Putnici namjernici i turisti doživjet će pravi seoski ugođaj u tradicionalnoj kući „Pod dudom“. Zavičajna zbirka tradicijske kuće svjedoči o kulturi življenja prošlih desetljeća na selu aljmaškog kraja. Možete se smjestiti i u konobi „Zeko“ i kušati domaće rakije i likere kao i perklet od soma sa tjesteninom od sira, a na seoskom domaćinstvu Petrijevčanin probajte najbolje torte i kolače. Smještaj nude i domaćinstva Hašček, Gostić i Ribić.
Krećući dalje prema sjeveru i Aljmaš-Erdut-Dalj planini, očekuje nas prava vinska magija. Prepliću se mladi i stari čokoti vinograda, blagodatna klima, dunavske lesne naslage, specifična i bogata zemlja i blaga nadmorska visina, kao i rad generacija vinogradara oplemenjuju ovaj kraj i svrstavaju ga u specifično vinogorje Hrvatske. Aljmaš-Erdut-Dalj planina smještena uz Dunav i njegove rukavce, vikend naselje i odmorište, sa mnoštvom vidikovaca predstavlja pravi raj za putnike namjernike i one slučajne prolaznike, lovce i ribolovce.
Naseljena je većinom mađarskim življem, a u centru je i filijalna crkva sv. Stjepana i nedavno uređen mađarski društveni dom. Tu se možete spustiti i do manastira Uspenija Presvete Bogorodice u narodu poznat kao Vodica. U nekadašnjem čardaku (konaku) izvire vrlo pitka voda kojoj se pripisuju ljekovita svojstva. Prva crkva sagrađena je 1758. godine, a obnovljena poslije drugog svjetskog rata. Vodica je važno hodočasničko mjesto pogotovo o Preobraženju Gospodnjem (19.08.).
Vinski put nas vodi do vinarije Janečić i njihove kuće „iznikle“ iz vinograda i „podruma vremena“, opustite se uz Kadarku ili Sauvignon Blanc, a onda produžite do Kraljevog brda i vinarije Klasiček, ispod starog oraha spoj nespojivog i slobodne kreacije, probajte vino Rosalia ili Cabernet Savignon posvijećeno engleskim pankerima Uk Subsima. Na najvišoj točki Erdutsko-Daljske planine nalazi se vinarija Brzica, moderan pristup i tehnologije, crvene i bijele sorte, „vina sa štihom“ i pogledom na Dunav i njegove zelene rukavce. Ljubav prema Dunavu i Erdutu u valovitim vinogradima utkanim u zrna Žutog Muskanta pronaći ćete u vinariji Siber. Na gutljaj Mirisnog Traminaca i Merlota svratite do vinarije Jakovac. Kušajte i domaće pekmeze, kompote i sokove. Posjetite i vinariju Iuris. Prije početka berbe grožđa pravo je vrijeme za otkrivanje poznatog Erdutskog vinogorja i svih drugih ljepota jedinstvenog erdutskog poluotoka na Dunavu kroz trodnevnu manifestaciju Wine&Bike Tour Erdut.
Sa vjetrom u vinu i pogledom u daljinu stižemo do Erduta, naselje u kome se krije više povijesti nego u mnogim velikim gradovima svijeta ( mađarski Erdod-šumski put) prvi put se spominje još 1335. godine, smješten na krajnjem istoku uz granicu sa Srbijom. Okružen je rijekom Dunav koji ga oplovljuje i čini poluotokom. Poznat po vinu, Erdutskoj vinariji i najvećoj bačvi od hrastovine staroj 150 godina, kapaciteta 75.000 litara, uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Opjevan je i u pjesmi Ciganin hvali svog konja J.J. Zmaja: „Jednom sam se iz Erduta vraćao sa puta“…obiđite dvorac Adamović-Čeh tik uz vinariju, iz 19 stoljeća, crkvu Svih Svetih i crkvu sv. arhangela Gavrila, popnite se do vidikovca i Erdutske kule odakle pogled seže daleko u vojvođansku ravnicu. Legenda o Erdutskoj kuli, njenom gospodaru i njegovom sinu Erdedu vraća nas u XV. stoljeće i srednjovjekovni grad. U proljeće posjetite „Dane trešanja“ i stepenicama zdravlja spustite se do poučne staze značajnog krajobraza Erdut koja vas vodi do vidikovaca orla štekavca i čaplje dangube, a ako ste avanturističkog duha lesnim padinama visine i do 70m obiđite Dunav i njegove rukavce koji će vas odvesti ponovo do Aljmaša. Ruralni turizam ovdje je dobio krila. Kad se umorite od šetnje i obilazaka, prepustite se vinu i zalogajima na seoskom domaćinstvu „Stari dud“. Živopisni dud iz 1975. godine, stara kuća, fontana i vrt sa cvijećem odmorit će i najumornijeg putnika. Tu je i kuća za odmor obitelji Erk sa svojom pričom i tradicijom podunavskih Švaba i izletište Stojčić, sa nezaboravnim vidikovcem. Vina sa kvalitetom i prepoznatljivošću nudi vam vinarija Tunjić, a obiđite i OPG Rogić. Smještaj možete potražiti i u Erdutskim vinogradima d.o.o.