JAVNI NATJEČAJ za izbor i imenovanje direktora/ice Turističke zajednice općine Erdut
Općina Erdut, smještena na obalama Dunava, spaja povijest, vjeru i prirodu u jedinstvenu cjelinu. Ovo područje nije samo dom povijesnim građevinama i legendama, već i značajnim vjerskim lokalitetima poput marijanskog svetišta u Aljmašu, koje stoljećima okuplja hodočasnike iz svih krajeva. Njeni dvorci, kule i netaknuti krajolici svjedoče o prošlim vremenima i bogatoj kulturnoj baštini. Istražimo njegove čari u nastavku.
Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu, smješteno 25 kilometara od Osijeka, jedno je od najvažnijih marijanskih svetišta Đakovačko-osječke nadbiskupije i cijele Slavonije. Njegova povijest započinje krajem 17. stoljeća, kada su isusovci, u sklopu duhovne obnove oslobođenih krajeva nakon osmanske okupacije, u selo Lug donijeli Gospin kip. Nakon Rakoczyjeve bune 1704. godine, kip je premješten u Aljmaš kako bi bio zaštićen. Tada je započela hodočasnička tradicija ovog svetišta, uz crkvu izrađenu od skromnih materijala.
Svetište je kroz stoljeća prolazilo kroz izazove poput požara 1846. godine, tijekom kojeg je uništena crkva i originalni kip. Nova crkva započela je gradnju 1847. godine, a današnji kip Gospe potječe iz 1857. i djelo je bečkih majstora. Tijekom komunističkog režima, hodočašća su bila ograničavana, dok je tijekom Domovinskog rata svetište uništeno i opljačkano, ali je kip Gospe spašen i nakon rata vraćen u Aljmaš. Obnova svetišta započela je 1999. godine, a nova crkva svečano je otvorena 2003. godine.
Danas je svetište simbol vjere, otpora i duhovne obnove, a na Veliku Gospu privlači desetke tisuća hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva.
Rodna kuća Milutina Milankovića, svjetski poznatog geofizičara, astronoma i inženjera, smještena je u Dalju, malom mjestu na obali Dunava. Ova povijesna zgrada, izgrađena u 18. stoljeću, doživjela je brojne promjene tijekom stoljeća, uključujući adaptacije 1868. i 1870. godine, kada je kuća dobila svoj prepoznatljivi izgled. U njoj je 1879. rođen Milutin Milanković, čiji su znanstveni doprinosi, poput teorije o Milankovićevim ciklusima koji objašnjavaju klimatske promjene, promijenili naše razumijevanje Zemljine povijesti i budućnosti.
Kuća je tijekom godina bila izložena različitim povijesnim i političkim izazovima. Tijekom Drugog svjetskog rata bila je opustošena, a u poslijeratnom razdoblju korištena za druge namjene, što je narušilo njen izvorni izgled. Godine 1979., u čast stote obljetnice Milankovićeva rođenja, proglašena je zaštićenim spomenikom kulture, no obnova je zbog ratnih događanja započela tek 2005. godine. Do 2008. godine unutrašnjost kuće i dvorište su u potpunosti obnovljeni, uključujući i baštenski paviljon te stalnu izložbu o životu i djelu ovog velikog znanstvenika.
Danas kuća djeluje kao Kulturni i znanstveni centar Milutin Milanković, koji organizira brojne znanstvene skupove i čuva uspomenu na čovjeka kojeg je NASA svrstala među 15 najvećih znanstvenika svih vremena koji su proučavali Zemlju. Rodna kuća, okružena parkom i Dunavom, ne samo da čuva povijest nego i inspirira buduće generacije znanstvenika.
Smješten na istočnom dijelu Erduta, Dvorac Adamović Čeh predstavlja spoj povijesne arhitekture, vinske tradicije i važnih povijesnih događaja. Izgrađen krajem 18. ili početkom 19. stoljeća, dvorac je prvotno bio središte posjeda obitelji Adamović, poznate po svom vinarstvu. Prvotna građevina, izduženog pravokutnog tlocrta, proširivala se kroz desetljeća, a značajnije dogradnje izvedene su u 19. stoljeću. Tijekom 1870-ih godina izgrađen je istočni trakt s vinskim podrumom, dok je 1890. godine dograđeno zapadno krilo s jednokatnim dijelom i prepoznatljivom poligonalnom kulom.
Dvorac je okružen kasnohistoricističkim perivojem, koji je nekada bio bogato uređen drvećem, grmljem i cvijećem. Iako su kasnije pregradnje izmijenile izvorni prostor, dvorac je zadržao svoj neoromantičarski duh. Danas je dio kompleksa Vinarije IPK Erdut, poznate po stoljetnoj vinoteci i legendarnoj hrastovoj bačvi kapaciteta od čak 75 tisuća litara, koja je uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Povrh toga, dvorac ima značajnu povijesnu ulogu jer je u njegovim prostorijama 12. studenog 1995. godine potpisan Erdutski sporazum, čime je formalno okončan rat u Hrvatskoj.
Danas je dvorac u procesu obnove, no i dalje stoji kao svjedok bogate povijesti Erduta i središte vinske kulture koje privlači posjetitelje iz cijeloga svijeta.
Erdutska kula, smještena na uzvisini s koje se pruža pogled na Dunav i Bačku, datira iz 15. stoljeća. Služila je kao strateška obrambena točka upravljajući plovnim putem Dunava. Iako nema konkretnih podataka o graditelju, poznato je da su kule i zidovi nekadašnjeg grada služili kao obrana protiv neprijatelja. Sačuvane su dvije kule i dijelovi zidina, a danas je ovo kulturno dobro zaštićeno zakonom.
Uz povijesne činjenice, postoji i legenda vezana za kulu. Prema priči, tijekom gradnje kule, vila je zahtijevala žrtvu – mladu majku s djetetom, koja je na kraju bila uzidana u temelje kule. Legenda, iako tragična, dodatno doprinosi mističnosti ovog lokaliteta.
Erdut, sa svojim povijesnim znamenitostima, prirodnim ljepotama i bogatom kulturnom baštinom, nudi iskustvo koje spaja prošlost i sadašnjost u jedinstvenoj harmoniji. Svaka kula, dvorac i priča ovog mjesta svjedoče o bogatoj povijesti i tajnama koje čekaju da budu otkrivene. Posjetiti općinu Erdut znači zakoračiti u svijet gdje povijest oživljava, a priroda pruža spokoj i inspiraciju.
https://www.emajstor.hr/clanak/1334/erdut_gdje_povijest_i_priroda_ispreplicu_svoje_tajne_price